Predijabetes=Dijabetes !?!

Ima li uopće razlike između predijabetesa i dijabetesa?

Jednom prilikom dok sam čekala nalaz HbA1c vrijedosti, laboratorijska tehničarka me upitala zašto sam radila tu pretragu te sumnjam li na dijabetes kod svoje djevojčice.Nasmijala sam se i odgovorila joj da djevojčica već ima dijabetes već nekoliko godina te da zato nalaz vadimo redovito svaka tri mjeseca. Tada je pročitala vrijednost iz nalaza koja je bila unutar referentnih vrijednosti i zbunjeno zaključila da ona onda zasigurno još uvijek nije na inzulinu. Kada sam joj odgovorila da je od prvog dana dijagnoze na inzulinu ostala je zatečena te komentirala da još nije zamijetila takav nalaz u osobe oboljele od dijabetesa 1 i pitala kako to postižemo.

Ovaj post je zapravo amaterski osvrt na referentne laboratorijske vrijednosti HbA1c što ser smatra da je za dijabetičare najvažnija pretraga koju redovito treba raditi. Ta pretraga pokazuje koliko je dobro reguliran dijabetes.

Kako navodi laboratorij razina HbA1c proporcionalna je razini glukoze u krvi. Budući da glukoza ostaje vezana na crvene krvne stanice sve vrijeme njihovog života, određivanje HbA1c ukazuje na srednju dnevnu razinu glukoze u krvi tijekom protekla 2 mjeseca. Određivanje HbA1c se stoga smatra vrlo važnim dijagnostičkim alatom u praćenju kontrole ishrane te terapije u liječenju dijabetesa. Pri tome se navode i referentne vrijednosti za HbA1c koje su između 4 i 6,2 %.

Ove vrijednosti se malo razlikuju između laboratorija no ta razlika nije naročito značajna (negdje je ta granica do 6%).

To zapravo znači da na laboratorijskom nalazu sve vrijednosti manje od gornje granice neće biti označene kao visoke (HI), te nećete biti vizualno upozoreni da vam je ta vrijednost povišena!?

Pogledajte malo bolje ovaj graf koji prikazuje kretanje šećera u krvi dijabetičara tipa 1 za protekla 2 mjeseca. Horizontalno su prikazani sati u danu, a vertikalno vrijednosti šećera. Plava linija prikazuje prosječnu vrijednost promatranog razdoblja, a ove sive linije pokazuju do kojih razina se kretala vrijednost šećera u krvi.

Vidite na grafu da negdje oko 22h kod nas dolazi do rasta šećera prema vrijednostima 10-12 mmol. Često imamo takve periode kada vjerujem da se aktivira hormon rasta i tada nam je jako teško održavati vrijednosti šećera normalnima. To se događa npr. 1-2 tjedna, a nakon toga imamo 2-3 tjedna stabilnih šećera.(Prekid na grafu je radi drugog uređaja za mjerenje koji koristimo noću, a Libre može prikazati izmjerene vrijednosti unatrag samo za zadnjih 8h).

Ono što se pitam kada gledam ovo sivo područje jest kako je moguće da su te vrijednosti zapravo u konačnici unutar referentnih vrijednosti za zdrave osobe ako gledamo laboratorijske vrijednosti?

Ako pogledate na online kalkulatoru http://www.diabetes.co.uk/hba1c-to-blood-sugar-level-converter.html pretvorbu referentih vrijednosti HbA1c u mmol, koji odražavaju prosječnu vrijednost šećera u krvi, dobiti ćemo ovakav rezultat.

Znači prosječna vrijednost šećera u krvi koja ne diže alarm/upozorenje u laboratorijskom nalazu je 7 mmol!?

Da vam izvade takav nalaz biste li bili zabrinuti? Mnogi koji vade taj nalaz i neznaju što točno znači takva pretraga i misle da su zdravi, a zapravo su već razvili dijabetes. Niti svo tehničko laboratorijsko osoblje zna da je već HbA1c od 5,7% dijabetes.

Mnogima kojima je natašte izmjeren GUK veći od 6,0 mmol uopće neće biti pravljena pretraga HbA1c koja pokazuje zasićenost glukozom u posljednih 90 dana (kod dijabetičara i kraće), već će dobiti uputu da pripaze na slatko, i dođu na kontrolu za neko vrijeme. Koliko mi je poznato iz pedijatrijske ambulante nije uopće moguće naručiti pretragu HbA1c ukoliko već ne postoji dijagnoza dijabetesa.

HbA1c je važan pokazatelj, ali gledati samo njega ne znači da netko ima dobru ili lošu regulaciju dijabetesa kao niti da je osoba zdrava ako su vrijednosti HbA1c unutar referentnih vrijednosti laboratorija.

Osoba može imati svaki dan nekoliko sati šećer u krvi u vrijednosti 10, 11 il 12 mmol, a imati Hba1c od 5,7%.

Predijabetes se dijagnosticira nakon utvrđivanja HbA1c između 5.7-6.2% (prema nekim izvorima i do 6,4%), a to dokazuje poremećen metabolizam glukoze odnosno dijabetes.

HbA1c od 5,6%  za koji se smatra da imaju zdrave osobe je zapravo prosjek šećera od 6.3 mmol.

Imamo li stvarne brojke o dijabetesu u našoj populaciji?

Prema podacima CroDiab registra osoba sa šećernom bolešću u Republici Hrvatskoj je 2014. godine bilo 254.296 odraslih osoba sa šećernom bolešću, 125.506 muškaraca (49,35%) i 128.790 (50,65%) žena. Uz procjene da i do 40% bolesnika nije otkriveno, ukupan broj oboljelih procjenjuje se na preko 400.000. *

Da se jednom godišnje pri posjeti pacijenta svom doktoru, pacijentu napravi kompletna krvna slika čiji je osnovni dio i pretraga glukoze i HbA1c, dijabetes bi se brže dijagnosticirao i prije bi se započelo sa promjenama prehrane i liječenjem. Znate li da unatoč tome što često slušamo o prevenciji dijabetsa mjerenje glukoze u krvi nije uobičajena pretraga? Stalno slušamo da je rana dijagnoza najvažnija, da su u posljednje vrijeme i sve više ugrožena djeca i adolescenti jer su pretili, da (pre)dijabetes godinama prolazi bez simptoma, a laboratorijske referentne vrijednosti i HZZO-ova štednja na pretragama još dodatno prikrivaju očitu dijagnozu, a time i puno veći broj oboljelih.

Ili je to samo meni očito?

*https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2013/11/DM-bilten-2005_2014.pdf

 

Ocjena

5 (1 Glasova)

Sažetak

Ocjena

Nema komentara